Tranzicija brendova iz socijalističke u halal ekonomiju

Tandir za B92: Srbija ima šansu, sa Halal proizvodima otvaramo tržište od 1,6 milijardi ljudi
Oktobar 9, 2019
Indonezija – najveća i najbrže rastuća muslimanska ekonomija
Oktobar 15, 2019

Tranzicija brendova iz socijalističke u halal ekonomiju

Bivša Jugoslavija imala je površinu 256.000 km2 s tržištem od 23 miliona stanovnika. Komunističke vlasti planskom privredom unaprijedile su zatečene kompanije i osnovale niz novih fabrika i privrednih sistema čiji brendovi ne samo da su preživjeli tranziciju nego su se uspjeli i dodatno razviti u kapitalističkom sistemu.

Nakon prelaska iz socijalističke privrede u kapitalizam regionalni brendovi susreli su se s mnogim izazovima. Bez obzira na teško stanje i konkurenciju na otvorenom tržištu mnogi su uspjeli uhvatiti korak sa svjetskim kretanjima i trendovima kao što je koncept halal poslovanja.

Prateći svjetske trendove u proizvodnji i trgovini i uvođenju standarda kvaliteta, mnogi regionalni brendovi koji su nastali u komunizmu danas su postali prepoznatljivi halal proizvođači u Evropi i svijetu. Tu prirodnu tranziciju olakšalo je diplomatsko iskustvo bivše zajedničke države kroz Pokret nesvrstanih te interakciju muslimanskih populacija, koje se kreću u rasponu od 1,3% u Hrvatskoj, 50,7% u Bosni i Hercegovini do 94% na Kosovu.

Najveći proizvođači hrane od Slovenije do Sjeverne Makedonije već su godinama u sistemu halal kvalitete zbog zadovoljavanja potreba regionalnog tržišta, ali i izvoza na arapska tržišta, u zapadnu Evropu i države bivšeg Sovjetskog Saveza. Potrebno je naglasiti da udio nemuslimana među halal potrošačima raste jer su halal proizvodi prepoznati kao kvalitetni i zdravi.

Najpoznatiji primjeri regionalnih kompanija koje su cjelokupnu proizvodnju ili dio nje uveli u halal sistem kvalitete jesu “Kraš”, “Podravka”, “Franck”, “Dukat” (“Lactalis”), “Vindija”, “Argeta”, “Perutnina” Ptuj, “Mlinar”, AS grupacija (“Vispak”, “Klas”, “Agrokomerc”, Solana), “Ledo”, “Neoplanta”, “Zlatiborski”, “Yuhor” itd.

Poslovnu strategiju u halalu slijede i strane kompanije koje su kroz privatizaciju i greenfield investicije postale dio regionalne ekonomije. Pozitivni su primjeri “Meggle”, te “Lactalis”, “Imlek” itd.

Detalji o kompanijama nosiocima halal standarda i njihovim proizvodima mogu se pronaći na sajtovima nadležnih tijela za certifikaciju halal.ba i halal.hr. Nažalost, podaci o halal proizvođačima iz Slovenije, Makedonije, Kosova i Albanije nisu objedinjeni.

Hrvatska – halal friendly odredište

Gotovo sve velike kompanije proizvođači hrane u Hrvatskoj u sistemu su halal kvalitete, a ukupno je certificirano 105 firmi.

“Kraš” d. d. vodeći je konditorski proizvođač u regiji. O “Krašu” najbolje govore njegovi brendovi poput “Bajadere”, čokolade “Dorine”, “Životinjskog carstva”, “Domaćice”, “Napolitanki”, bombona “Kiki” i “Bronhi”… Kompanija ima 138 halal proizvoda, što čini 40% njenog asortimana, a u Saudijsku Arabiju izveze 3.500 tona samo jedne vrste vafla. Kraš je u sistemu halal kvalitete od 2008.

“Razlozi uvođenja halal standarda u ‘Krašu’ su tržišni zahtjevi potrošača, odnosno kupaca. Tržišta zemalja Bliskog istoka, ali i država u regiji doživjela su promjene u smislu zahtjeva za osiguranjem prihvatljivosti proizvoda za konzumaciju pripadnika muslimanske vjerske zajednice, a s obzirom na značaj i veličinu tih tržišta, tvrtka se orijentirala i ispunila halal zahtjeve za svoje proizvode za oko 40 posto ukupnog asortimana. Time su ostvarene pretpostavke za nesmetan izvoz prema kupcima tih zemalja za taj postojeći asortiman. Također, za bilo koji upit, tender ili zahtjev potencijalnog kupca za neki drugi i određeni proizvod tvrtka analizira sve sastojke i u najkraćem roku provjerava može li proizvod biti halal, pokreće i provodi postupak certificiranja u suradnji s Agencijom za certificiranje halal kvalitete, koja po odobrenju ažurira listu certificiranih halal proizvoda”, kaže Igor Velić, menadžer kvaliteta u “Krašu”.

Osim proizvodnje u Hrvatskoj, Kraš ima fabriku keksa i vafla “Mira” u Prijedoru, koja je također u sistemu halal kvalitete.

“Podravka” ima više od 300 certificiranih proizvoda, uključujući i najpoznatiji, “Vegetu”. U maju 2014. u sistem halal kvalitete ušle su četiri “Podravkine” fabrike: Vegeta i juhe, Dječja hrana i kremni namazi, Voće, te “Kalnik”, što je bio preduvjet za snažnije prisustvo na arapskom tržištu. Kasnije su halal certificirane mesna industrija “Danica” i Tvornica koktel peciva.

Malezijci ulažu u halal proizvodnju u BiH

Bosna i Hercegovina najveće je halal tržište na Balkanu sa 102 kompanije s halal certifikatom, koje imaju više od 5.500 proizvoda. Najveći proizvođač hrane u toj državi jest tešanjski “AS Holding”, koji je akvizirao i oživio neke od najvažnijih predratnih fabrika kao što su “Klas”, “Vispak”, Solana Tuzla i “Agrokomerc” iz Velike Kladuše, u koji će Malezijci uložiti 25 miliona eura. Ugovor je potpisan na upravo završenom drugom Sarajevo halal sajmu, čime se realizira vizija da Bosna i Hercegovina i regija postanu proizvođači halal hrane za 51 milion muslimana u Evropi. Investicija se odnosi na proizvodnju pilećeg mesa i jaja.

“Bosanskohercegovački AS Holding tokom prethodnog desetljeća akvizirao je neke od velikih eks-Ju firmi sa proizvodnim kapacitetima namijenjenim za, tada, domaće tržite od gotovo 23 miliona stanovnika i dijelom za izvoz. Raspolažemo velikim kapacitetima i spremni smo da dodatno ulažemo u modernizaciju, što smo pokazali kroz prethodni period. Trenutno smo najveća grupacija u prehrambenoj industriji u Bosni i Hercegovini i među pet u regiji. Ono što nas svakako krasi je to da imamo 1.082 halal certificirana proizvoda, koje već sada izvozimo na pet konitinenata”, kaže Vedad Halilović, direktor izvoza u “AS Holdingu”.

Brojna bh. dijaspora bila je prva veza za izvoz na zahtjevna zapadna tržišta, a danas su kvalitetom izborili svoje mjesto na policama mnogobrojnih trgovačkih lanaca. Brendovi koji su u vlasništvu “AS Holdinga” dobro su poznati potrošačima u državama bivše Jugoslavije i dijaspori.

‘Perutnina Ptuj’ – najveći proizvođač halal mesa u regiji

Prema dostupnim podacima kompanije s halal certifikatom u Sloveniji jesu: “Žito”, “MP Alpe”, “Perutnina” Ptuj, “Pivka Perutninarstvo”, “Celjske mesnine”, “Kuća začina”, “Podravka”, Pekarna “Pečjak”, “Kranjske mesne zemlje”, “Panvita Agromerkur”, “Karst”, “Revita”, “Novus Spiritus”, “Krašcommerce”, Pomurska mljekara, “Vindija” i “Costella”.

Osim navedenih, u sistemu halal kvalitete jesu klaonički kapaciteti u vlasništvu “Agromerkura”, “Celjskih mesnina”, “Krsa”, “Pivka Perutninarstva” i “Perutnine” Ptuj.

Mnoge slovenske kompanije imaju proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji (“Perutnina”, “Argeta”…), što ih čini većim proizvođačima halal hrane u regiji.

Srbija ima 29 kompanija s halal certifikatom od Agencije iz Tuzle, odnosno njene podružnice u Novom Pazaru i nepoznati broj od Agencije za halal iz Beograda, koja posluje u sastavu Islamske zajednice Srbije. Ta Agencija i Agencija u Makedoniji nemaju međunarodnu akreditaciju za rad, za razliku od Agencije iz Tuzle i Centra za halal iz Zagreba, što je uvjet za izvoz na određena muslimanska tržišta.

Sjeverna Makedonija ima između 30 i 40 kompanija u sistemu halal kvalitete, za što se iz državnog budžeta izdvajalo do 70% troška certifikacije po kompaniji. Nažalost, zbog netransparentnosti procesa halal certificiranja otkad je lokalna Islamska zajednica preuzela certificiranje od agencije iz Tuzle teško je utvrditi obim halal ekonomije u Sjevernoj Makedoniji.

Izazovi i potencijali halal tržišta

Svaka od država bivše Jugoslavije suočava se s različitim izazovima na putu uvođenja halal standarda u proizvodne i uslužne kapacitete. U Bosni i Hercegovini proces halal certificiranja zvanično je počeo 22. septembra 2006, kad je certificirano šest proizvođača

Bosna i Hercegovina i Hrvatska lideri su halal industrije u regiji. Srbija ima, kako je spomenuto, 29 certificiranih kompanija, ali postojanje dvije islamske zajednice i dvije agencije za halal pomjerilo je fokus s ekonomije na politiku.

Najveći otpor halalu u regiji zabilježen je u Sloveniji, gdje je ta pojava dio rastuće islamofobije, po čemu se Slovenija svrstala u red evropskih država koje ograničavaju ili zabranjuju “ritualno klanje”.

S druge strane, u Sjevernoj Makedoniji stanje u Islamskoj zajednici izuzetno je loše, što se kroz netransparentnost odrazilo na halal certificiranje. Tu je proces suprotan od onog u Sloveniji jer Albanci kroz Islamsku zajednicu pokušavaju isključiti Makedonce iz halal procesa, što je u suštoj suprotnosti s postulatima islama i halal prakse u svijetu, jer su vodeći halal proizvođači države s nemuslimanskom većinom ili kompanije koje nisu u vlasništvu muslimana.

Crna Gora dosad ima dva halal proizvođača, ali ima ogromne potencijale, posebno u halal turizmu. Razloge za njeno zaostajanje za regijom na ovom polju možemo tražiti u neprepoznavanju potencijala halala od Islamske zajednice, pa taj vakuum nadopunjava NVO sektor. Državne institucije osigurale su sredstva za halal certificiranje jer su prepoznale potencijale u turizmu i proizvodnji hrane. Iako ima približno 20% muslimanske populacije, Crna Gora uči na iskustvu Hrvatske, koja ima 1,3% muslimana. Promocija halala u Hrvatskoj podignuta je na državni nivo i službenici Islamske zajednice često su dio diplomatskih posjeta arapskim i muslimanskim državama u cilju povećanja izvoza.

Zajednički izazov svih država regije jest vrlo slaba svijest potrošača o halal proizvodima.

Izvor: Al Jazeera